POTRESNE PRIČE DISKRIMINIRANIH HRVATICA: NAJČEŠĆE SU ŽRTVE NA RADNOM MJESTU ‘Kolega je pred svima govorio da će j***ti mene i moju kćer i moju majku’

0
209

Izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić pokazuje da je u 2017. godini radila na 2685 predmeta; 1076 njih su pritužbe zbog diskriminacije, od čega je 1018 novih predmeta, a 58 naslijeđenih. Od tih novih, 426 slučajeva bili su utemeljeni, a odnosili su se na kršenje načela ravnopravnosti spolova ili diskriminaciju na temelju spola, odnosno 97,9 posto slučajeva izravne diskriminacije. Četvrtina njih upućena je zbog nasilja u obitelji i nasilja u javnom prostoru – 79,6 posto stiglo je od žena, a 20,4 posto od muškaraca.

Najveći udio pritužbi, u 30,1 posto slučajeva, tiče se socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, 22,3 posto na ostvarivanje radnih prava, 18,1 posto na upravu, 8,5 posto na javno informiranje i medije, na pravosuđe 6,1 posto i na zdravstvo 3,9 posto. Čak 86,2 posto pritužbi tiče se spolne diskriminacije – 66,7 posto podnijele su ih žene, što je ipak blagi napredak u odnosu na 2016. godinu i 75,8 posto. Registriran je i porast pritužbi muškaraca koji je iznosio 29,6 posto, gotovo devet posto više u odnosu na prethodnu godinu.

UZNEMIRAVANJE

Kolegici vikao da će ju je….

Pravobraniteljica se umiješala u jedan sudski postupak, i to na strani poslodavca kojeg je tužio I. B., bivši zaposlenik, pokušavajući osporiti zakonitost izvanrednog otkaza. A dobio ga je zbog spolnog uznemiravanja kolegice I. M. koju je u kantini pred drugim kolegama vrijeđao govoreći joj prostote, primjerice “tko sponzorira tvoju kćer”, “jako sam napaljen” i “mogu puno prcati” te nastavljajući “kako će j… i nju i njenu kćer i njenu majku pa će tako biti muž, zet i djed”. I. M. je pokrenula pred poslodavcem postupak za zaštitu dostojanstva radnika, nakon čega je I. B. dobio otkaz i tužio tvrtku sudu. Utemeljenost otkaza potvrđena je prvostupanjskom presudom, ali ju je drugostupanjski sud osporio pravdajući da se radilo o “uobičajenoj zafrkanciji na temu seksa, samo je malo pretjerao pa je i reakcija kolegice bila burnija”. Tvrtka je tražila reviziju, Vrhovni sud ju je prihvatio i potvrdio je da je otkaz bio zakonit.

OMALOVAŽAVANJE

Zamjerke zbog trudnoće

Neimenovana bivša zaposlenica Pučkog otvorenog učilišta tražila je pomoć jer je ostala bez posla nakon sustavnog omalovažavanja i prijetnji. Požalila se kako je nakon deset godina marljivog rada ostala bez otpremnine i naknade zbog nezaposlenosti, da se prvi put zamjerila ravnateljici kada je rekla da ne može nestručno uz hrvatski (a predavala je i tri predmeta izvan svoje struke) predavati i povijest, drugi put kada je koristila prava kao trudnica i majka djeteta, a treći put kada je odlučila zatražiti pomoć institucija (zvala je prosvjetnu inspekciju).

“Pravi problemi započeli su kada se zaručila i kada su je kolegice, ponajprije ravnateljica, zapitkivale kada će ostati trudna. A kada je zatrudnjela i zbog komplikacija koristila bolovanje, poslodavac ju je barem jednom tjedno zvao da dođe raditi….”, piše pravobraniteljica i zaključuje da u njezinom slučaju ima elemenata odmazde i viktimizacije. Pučko otvoreno učilište sve je negiralo i poručilo kako neće ispravljati svoje diskriminacijsko postupanje “jer ga nije ni bilo”.

TEŠKO UBOJSTVO

Prijave nasilja bez reakcije

Je li u slučaju supruga koji je iz puške ubio suprugu i pokušao samoubojstvo bilo propusta države? To je pokušala otkriti pravobraniteljica nakon što je o tragediji saznala iz medija. I zaključila da je došlo do propusta u postupanju policije i krivih procjena suda koji su rezultirali tragičnim ishodom.

Tri mjeseca prije ubojstva žrtva je policiji prijavila prijetnje. Policija je Prekršajnom sudu podnijela optužni prijedlog zato što je suprug u više navrata ispred svoje tada maloljetne kćeri galameći ponavljao: “Ja moram nekoga ubiti…”, a potom iznio iz stana osobne stvari svoje supruge i bacio ih u smeće. Policija je supruga teretila temeljem Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i zatražila od suda da mu se odredi mjera opreza zabrane približavanja, uspostavljanja i održavanja veze sa žrtvama, zadržavanje zbog bojazni od ponavljanja djela i proglasi krivim i kazni zatvorom od 60 dana.

Prekršajni sud smatrao je da je osumnjičeni kriv samo u odnosu na suprugu, i to zato što joj je bacio stvari u kontejner, i odredio mu novčanu kaznu od tisuću kuna. No, ne i zbog prijetnji smrću – sud je smatrao da nije dokazano da ih je muškarac izricao kćeri ili supruzi “već nekog drugoj, neodređenoj osobi”. Muškarac – koji će ni tri mjeseca kasnije poslije s više hitaca iz automatske puške ubiti suprugu na parkiralištu – ostavio je dobar dojam na sud, zbog čega mu nije određena niti jedna zaštitna mjera.

Pravobraniteljica je utvrdila da je policija dobro prepoznala potencijalnu opasnost i podnijela utemeljene zahtjeve sudu. Ali ipak i pogrešno kvalificirala djelo kao prekršaj, a ne kao prijetnju; teže kazneno djelo pretvorila je u blaži oblik, prekršaj za čije je procesuiranje nadležan Prekršajni sud, što mu je donekle onemogućilo teže kažnjavanje počinitelja. Policija se s time nije složila.

ŽRTVA NASILJA

Spor s nasilnim ocem djeteta

Na adresu pravobraniteljice stigla je i pritužba mame A., žrtve obiteljskog nasilja, na rad nadležnog centra za socijalnu skrb. A. je mama blizanaca koja je napustila supruga zbog psihičkog i verbalnog nasilja, koje je prijavila i policiji i centru i protiv kojeg se vodio kazneni postupak zbog prijetnji smrću. Ocu je najprije centar zbog nasilničkog ponašanja odredio da se njegovi susreti s djecom smiju odvijati pod nadzorom stručne osobe centra i uz majčinu prisutnost. A onda je od te mjere centar odustao pa je i sud donio novu odluku unatoč izričitom protivljenju majke. Majka je upozoravala centar da je zanemario obiteljsko nasilje tretirajući nju, žrtvu, i supruga, nasilnika, na isti način.

Posebno su joj zasmetali dijelovi ocjene stručne službe centra po kojima ispada da je njezin strah nerealan, “i to iz razloga jer se nasilje dogodilo prije više od godinu dana”. Požalila se i na rad voditeljice mjere koja joj je sugerirala da povuče kaznenu prijavu protiv supruga radi nasilja jer da nije dobro biti samohrani roditelj te da bi joj bilo najbolje da se pomiri sa suprugom. Ta se voditeljica naknadno pravdala da je njezina ocjena pogrešno protumačena jer ju je dala u “dobroj namjeri” te da su “mladi roditelji i da trebaju prestati voditi bitke i početi se dogovarati kako bi mogli u dobroj komunikaciji odgajati djecu”.

Pravobraniteljica je centar podsjetila da se u slučajevima sumnje na nasilje u obitelji treba voditi odredbama Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, kao i činjenicu da se Hrvatska opredijelila za nultu stopu tolerancije prema nasilju nad ženama i da u svom radu prema žrtvama trebaju primjenjivati senzibilan tretman.

Izvor:jutarnji.hr

loading...

OSTAVITI ODGOVOR

Molimo unesite komentar!
Molimo unesite ime